Microsoft se zadužio za 25 milijardi dolara, a novac ide u data centre, procesore i ostalu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Interes je bio ogroman: investitori su htjeli kupiti obveznica za 115 milijardi dolara, otprilike 4,6 puta više nego što je bilo na prodaji. Tako je ovo jedna od najtraženijih ponuda korporativnih obveznica u historiji američkog tržišta.

Ovo je prvi veliki domaći dug kompanije nakon više od devet godina. Prošli put, 2017. godine, Microsoft je prodajom obveznica investicionog ranga skupio 17 milijardi dolara. Ponuda je izašla 29. oktobra.

Dug je podijeljen u deset tranši, s rokovima od dvije pa sve do 40 godina, piše Bloomberg, a isto javlja i Reuters. Najduže obveznice dospijevaju tek 2066. godine. Po prvim razgovorima o cijeni, one bi trebale nositi prinos do 1,35 procentnih poena iznad sličnih američkih državnih papira. Neki će dakle kupci naplaćivati kamatu od Microsofta još četiri decenije, a do tada bi ova AI groznica možda konačno dobila i poslovni plan koji ima smisla.

Zvanično, novac je za opće korporativne svrhe, uključujući kapitalne izdatke. U praksi to znači nove data centre, nabavku procesora i širenje mreže koja drži Azure cloud i AI usluge.

Kupcima je sigurno pomogao i rejting. Microsoft ima AAA ocjenu i kod Moody's-a i kod S&P Global Ratings-a, što ima tek šačica američkih kompanija.

Nije Microsoft jedini koji se zadužuje. Alphabet je u augustu izdao obveznice za istih 25 milijardi dolara, a nedavno je prijavio i negativan slobodni novčani tok jer troši sve više na AI, pa su mu dionice jako pale. Više o tome pisali smo u vijesti Google gubi 500 milijardi dolara.

Razlog je jasan. AI data centar traži brdo novca za procesore, memoriju, mrežnu opremu, hlađenje i struju, i to dugo prije nego što donese ijedan dolar od kupaca. Tehnološke kompanije zato sve češće idu na tržište kapitala, a obaveze cijele industrije za infrastrukturu mjere se stotinama milijardi dolara.

Microsoft stoji bolje s gotovinom od Alphabeta. Finansijska direktorica Amy Hood ranije je rekla da će kompanija skupljati kapital kad uslovi na tržištu budu povoljni. Kompanija računa da će ostati u plusu sa slobodnim novčanim tokom kroz cijelu fiskalnu godinu koja se završava u junu 2027., pa širenje ne mora finansirati samo dugom.

Manjim igračima nije tako lako. Firme s velikim dugom i bez stabilnih prihoda kakve ima Microsoft plaćaju skuplje kredite, jer su investitori postali izbirljiviji kad su u pitanju veliki projekti data centara.

Ako potražnja ostane ovako jaka, i drugi tehnološki giganti bi mogli krenuti istim putem s obveznicama. Ipak, ko kupi one do 2066. godine, ulaže u infrastrukturu čija vrijednost zavisi od tehnologije i poslovnih modela koji se još uvijek razvijaju.